Hrvatske karnevalske slastice imaju različite recepture i oblike. Od krafni i fanjki u središnjoj Hrvatskoj, preko priobalnih kroštula i fritula do slavonskih “poderanih gaća”, lepirica ili listarića. “Poderane gaće” se pripremaju od dizanog tijesta koje se reže u pravokutne oblike u kojima se režu sredine, pa dobivate proreze. Upravo takav oblik, nekoga je inspirirao da ovom jelu da ovaj intrigantan naziv. Najbolje ih je konzumirati netom nakon što se izvade iz vrućeg ulja toplo posute šećerom u prahu ili u kombinaciji s marmeladom.

Porijeklo sarme je iz turske kuhinje, ali se u Hrvatskoj toliko udomaćila da je postala neizostavno tradicionalno zimsko i novogodišnje jelo. Riječ sarma znači “zavijanje” od turske riječi sarmak – oviti, poviti, saviti. A ovija se isjeckano ili mljeveno meso s dodatkom slanine, luka, češnjaka, riže i začina. Prednost ovog jela je što se može prirediti i nekoliko dana prije posluživanja, a fino ga nadopunjuju kuhani ili pire krumpir ili palenta.

Slavonija, a posebno područje oko Tikveša obiluje divljači, pa su se već od 17. stoljeća tamo organizirala lovišta. A nakon lova, izvrsno prija gulaš pripremljen od divljači. Uz obilje luka, korjenastog povrća, vina i vrhnja dobit ćete vrhunsku deliciju koju poslužite uz prilog po želji. Mi vam predlažemo okruglice od kruha.

Kotonjata (tal. cotogna – dunja) u Dalmaciji ili kitnkes (sir od dunja) u kontinentalnoj Hrvatskoj priprema se za zimske dane i čuva u kutijama s lovorovim listovima. Poslužuje se s bruštulanim mjendulima (ušećerenim bademima), orasima i sušenim smokvama.

Brodet, brudet ili brujet jelo je od morske ribe. U posudu redom slažu se sitna plava riba, rajčica, luk, češnjak, ali i crno grožđe. Zanimljiva okusna kombinacija upotpunjena je kvalitetnim bijelim vinom i maslinovim uljem. Na stolu ga poslužite s kuhanom palentom.