Povijesna događanja često ostavljaju traga i na gastronomiju. Tako je i slučaj s Klezenbrotom, božićnim voćnim kruhom, porijeklom iz Austrije. On se, u izmijenjenom sastavu, pripremao u slastičarnicama grada Zagreba prošlog stoljeća. Danas ga je teško pronaći u ponudi slastica, a ovaj recept vrijedan je truda. Zamirisat će ujutro na vašem božićnom stolu sa šalicom kave.
Iako je ovo jelo nastalo pod povijesnim utjecajem Turaka, već dugi niz godina se priprema na prostoru Cetinske krajne. Neizostavni su dio svih proslava, a njihova specifičnost je, što se za razliku od sarme, meso ne melje, već se sitno nakoše, ne koristi se riža, a dolaze i različite vrste sušenog mesa. Začini poput muškatnog oraščića, cimeta i klinčića daju arambašićima posebnu aromu.
Menduli u cukru, bruštulane mjendule samo su neki od naziva ove jednostavne dalmatinske slastice. Bruštulati označava pucketanje badema kada se oblažu šećerom i trenutak kada su gotovi. Priprema se za Božić i Uskrs, ali i svaku drugu svečanu priliku uz prošek. Može biti i vrlo poseban slatki poklon.
Svinjska pečenica je jelo koje se posluživalo još u 16. stoljeću na plemićkim dvorovima Hrvatskog zagorja. Svinjski file (lungić) nadjeven suhim šljivama u umaku od vrhnja s dodatkom vina i šljivovice uz prilog od domaćih rezanca i danas je primjer uravnoteženog i profinjenog jela.
Kontinentalna Hrvatska obiluje pitomim kestenima, a Kvarner marunima, pa je jesen idealno vrijeme da sladokusci “obuku” slasne kestene (marune) u tanko tijesto. Topla ili hladna savijača od kestena, prelivena čokoladnim preljevom ili poslužena uz tučeno slatko vrhnje bit će jednako iznenađenje za svako nepce.
Kontinentalna Hrvatska ima gulaš, a Istra ima žgvacet. Toč od kokoši, rajčica i malvazije izvrsno pristaje uz istarsku tjesteninu, fuže, ili palentu, ovisno u kojem dijelu Istre se nađete.
Ovaj obiteljski recept sam dobila od drage prijateljice Tamare čija mama ga priprema godina, onako kako ona kaže, od oka.
Najpoznatija istarska tjestenina su fuži. Porijeklo naziva zasigurno vuče iz latinskog gdje riječ fusus znači vreteno čiji oblik ova tjestenina i posjeduje. Šupljine fuža dobro primaju šugo, a u Istri ih svakako probajte u kombinaciji s tartufima.
Neka jela su se vremenom i povijesnim utjecajima udomaćila na našim prostorima. Jedno od njih su taškrle (njem. tascherl) taškrli, tašci – jastučići od tijesta punjeni pekmezom. Kod moje bake su se radile od krumpirova tijesta, a obavezno su bile punjene domaćim pekmezom od šljiva. Skuhane i ubačene u smjesu popečenih krušnih mrvica s maslacem bile su pravo veselje na dječjem jelovniku :).
Ovaj međimurski specijalitet se nekad uživao topli uz pucketanje vatre u peći, a ljeti bi ga domaćice u kantama spuštale i u bunar, pa bi ga jeli ohlađenog na temperaturu bunarske vode. Naziv mu potječe od tzv. pretepa (pritepa), smjesi vrhnja i brašna koji se dodajte kuhanom grahu. Poslužuje se nasjeckanim lukom i mljevenom paprikom, a dodatno se može zakiseliti octom.
U Zagrebu su pečeni kesteni pravi jesenski užitak. Osim što se kesteni peku ili kuhaju, koriste se i kao nadjev za guske, purice, srneći but i druge delicije. U isto vrijeme nema slastičarnice koja neće nuditi kesten slastice. Prva među njima je svakako kesten pire u kojem od sada možete uživati i u toplini svog doma.
