U mojem kraju kad se u kruh umiješa kukuruzna krupica – palenta, kruh se naziva frmentenjak [kukuružnjak], a kad se umijesi kuhana palenta (od prethodnog dana), onda se kruh naziva palentenjak. Krasi ga prekrasna, mekana, napuhana struktura i trajnost od više dana, a odličan je i kao prepečenac!
Gorički gulaš sugerira poveznicu s goricama ili vinogradom. Svima je dobro poznat prilikom berbe grožđa. Ali vi ga možete poslužiti i u bilo koje drugo doba godine. Osobnost ovome jelu daje dodatak crnog vina.
Ovaj recept je sa mnom podijelila moja draga prijateljica Nena. Grenadir marš je bilo jelo koje se u njenoj obitelji jelo ponedjeljkom uz salatu ili pečenje od nedjelje. Ovako na zagrebački način pripremala ga je njena omama (baka).
Pastirsko slavonsko jelo koje se priprema u kotliću. Tradicionalno se posluživao u poslijepodnevnim satima, kada su se težaci vraćali iz polja. Pravilo je da u njemu budu najmanje tri vrste mesa, kuha se satima na srednje jakoj vatri, a poslužite ga s domaćim žličnjacima.
Recept za fritule svoje bake donosi nam Sandra G.
Kao mala nisam mogla dočekati da se ispeku. Brat i ja smo ih onako vruće jeli.
A sad slatka bučnica. Svaki kraj kontinentalne Hrvatske ima svoju inačicu. Ova je međimurska s bučom, makom i vrhnjem.
Mogli bi reći da svaki otok svoj smokvenjak ima. Na otoku Visu se priprema od smokvi, lozovače i komorača. Oblikuje u okrugle oblike i čuva na lovorovim listovima.
Bakina variva uvijek su morala imati slatki završetak. Jer ako se nije pojelo varivo nema ni deserta. 😉 A uobičajeno se radilo o knedlama sa šljivama. Bilo da su izvana bile “presvučene” vrhnjem ili krušnim mrvicama tražile su se repete.
U ovom varivu mladi krastavci i krumpir zaokruženi su finoćom kiselog vrhnja i mirisom svježeg kopra. Lagano i osvježavajuće. Izvrsno odgovara i malo rashlađeno.
Nekada kada nije bilo hladnjaka ljudi su se morali snalaziti u očuvanju lako pokvarljivih namirnica kao što je riba. Polaganje pečenih srdela u marinadu od ulja, kvasine, luka, lovora i ružmarina jedan je od načina.