Svježi kravlji sir s vrhnjem uz dodatak mladog luka i peršina koji se na sitno satru (nasjeckaju) pravi je dodatak kulenu i kulenovoj seki. A uz šunku, turšiju, domaći kruh i šljivovicu zaokružit će pravu slavonsku gozbu.
Kao što je Italija poznata po pizzi, tako su naši otoci poput Visa, Hvara, Cresa, Paga poznati po pogačama. Uglavnom se rade od jednostavnih i dostupnih sastojaka kao što su luk, slane srdele i peršin, a komiškoj je dodana i šalša.
Od davnina najpopularniji i najjeftiniji kolač malog mjesta Rude nedaleko Samobora. Kaže se da su ga srednjovjekovni njemački rudari ovdje obavezno nosili sa sobom u podzemne rudnike bakra. Nekada je ovaj kolač zajedno s bermetom bio na jelovnicima zagrebačkih gostionica.
Ovo jednostavno jelo Hrvatskog zagorja ne prepoznaje se samo u njegovu opisnu nazivu već i u upotrebi namirnica koje su ljudi tada imali u svojim domaćinstvima. Za pretpostaviti je da se nije pripremala često, jer uz dodatak domaćeg pekmeza ili džema predstavlja pravu poslasticu.
Soparnik, zeljenik, uljenak ili blitvenjak tradicionalno je jelo Dalmatinske zagore. Datira još iz vremena Poljičke Republike. Ovo jednostavno jelo od tijesta i nadjeva od blitve peče se na kominu, reže na rombove i poslužuje s bukarom vina.
