Najpoznatija istarska tjestenina su fuži. Porijeklo naziva zasigurno vuče iz latinskog gdje riječ fusus znači vreteno čiji oblik ova tjestenina i posjeduje. Šupljine fuža dobro primaju šugo, a u Istri ih svakako probajte u kombinaciji s tartufima.
Neka jela su se vremenom i povijesnim utjecajima udomaćila na našim prostorima. Jedno od njih su taškrle (njem. tascherl) taškrli, tašci – jastučići od tijesta punjeni pekmezom. Kod moje bake su se radile od krumpirova tijesta, a obavezno su bile punjene domaćim pekmezom od šljiva. Skuhane i ubačene u smjesu popečenih krušnih mrvica s maslacem bile su pravo veselje na dječjem jelovniku :).
Ovaj međimurski specijalitet se nekad uživao topli uz pucketanje vatre u peći, a ljeti bi ga domaćice u kantama spuštale i u bunar, pa bi ga jeli ohlađenog na temperaturu bunarske vode. Naziv mu potječe od tzv. pretepa (pritepa), smjesi vrhnja i brašna koji se dodajte kuhanom grahu. Poslužuje se nasjeckanim lukom i mljevenom paprikom, a dodatno se može zakiseliti octom.
U Zagrebu su pečeni kesteni pravi jesenski užitak. Osim što se kesteni peku ili kuhaju, koriste se i kao nadjev za guske, purice, srneći but i druge delicije. U isto vrijeme nema slastičarnice koja neće nuditi kesten slastice. Prva među njima je svakako kesten pire u kojem od sada možete uživati i u toplini svog doma.
Podrijetlom iz Dalmatinske zagore i grada Imotskog, ovaj kolač ujedinjuje tipične sastojke ovog područja i filigransku pripremu i dekoraciju. Tijesto s mirisom cimeta, muškatnog oraščića i prošeka isprepliće se s bogatim nadjevom od badema, maraskina i agruma. Torta ukrašena prugama tijesta i blanširanim bademima, zasugurno će privući poglede. A okus … svakako je za nju potrebno pronaći posebno mjesto u izboru vrhunskih slastica.
Iako ima zajedničke gastronomske korijene s venecijanskom pastissadom, danas je pašticada gastronomska baština Dalmacije i Hrvatske. Junetina u bogatom umaku od povrća, sušenog voća i vina uz njoke sastavni je dio svečanog dalmatinskog stola oko kojeg će se uvijek voditi razgovor čija je pašticada najbolja i ona prava. 🙂
Recept za pašticadu dobila sam ljubaznošću Damire S.
“Imaš li dobar recept za pašticadu”, pita me voditeljica Kuhaone. Obraća se meni, Dalmatinki, s podužim stažom u kuhinji – i dalje razmišljam – očito s mnogo povjerenja u moja kuharska i gastronomska saznanja. Pristajem i prije nego započnem priču o receptu pašticade kakvu ja volim moram ponoviti neka od brojnih saznanja vezana za ovaj simbol dalmatinske kuhinje.
Nekada su rubovi vinograda u Dalmaciji bili zaklonjeni suhozidima i zasađenim smokvama. Nije onda ništa čudno da svježe smokve završe u vinu. Uz dodatak meda i mirisnih mediteranskih začina stiže jednostavna, ali vrhunska slastica s potpisom Dalmacije.
Obiteljski recept za kimljovaču podarila nam je naša draga Mema. Recept koji ima preko 100-tinjak godina pripremale su njena baka i prabaka iz sela Goršeti na obali rijeke Kupe. Dizana savijača s neuobičajenim nadjevom od maslaca i kima svakako vas neće ostaviti ravnodušnima.
Poznavanje vinske proizvodnje i kvalitete vina zahtjeva i neka osnovna znanja, ali i pravila. Stoga je jesen, vrijeme branja grožđa, idealno za Kuhaoninu mini vinsku školu.