Dragi polaznici i ljubitelji Kuhaone,
kako i priliči zadnjem mjesecu u godini – sve radionice su u znaku predstojećih blagdana. Nudimo vam pregršt ideja kako ukrasiti, zamirisati i promjeniti vaš uobičajeni blagdanski stol i ugođaj.
Kontinentalna Hrvatska obiluje pitomim kestenima, a Kvarner marunima, pa je jesen idealno vrijeme da sladokusci “obuku” slasne kestene (marune) u tanko tijesto. Topla ili hladna savijača od kestena, prelivena čokoladnim preljevom ili poslužena uz tučeno slatko vrhnje bit će jednako iznenađenje za svako nepce.
Kontinentalna Hrvatska ima gulaš, a Istra ima žgvacet. Toč od kokoši, rajčica i malvazije izvrsno pristaje uz istarsku tjesteninu, fuže, ili palentu, ovisno u kojem dijelu Istre se nađete.
Ovaj obiteljski recept sam dobila od drage prijateljice Tamare čija mama ga priprema godina, onako kako ona kaže, od oka.
Najpoznatija istarska tjestenina su fuži. Porijeklo naziva zasigurno vuče iz latinskog gdje riječ fusus znači vreteno čiji oblik ova tjestenina i posjeduje. Šupljine fuža dobro primaju šugo, a u Istri ih svakako probajte u kombinaciji s tartufima.
Neka jela su se vremenom i povijesnim utjecajima udomaćila na našim prostorima. Jedno od njih su taškrle (njem. tascherl) taškrli, tašci – jastučići od tijesta punjeni pekmezom. Kod moje bake su se radile od krumpirova tijesta, a obavezno su bile punjene domaćim pekmezom od šljiva. Skuhane i ubačene u smjesu popečenih krušnih mrvica s maslacem bile su pravo veselje na dječjem jelovniku :).
Ovaj međimurski specijalitet se nekad uživao topli uz pucketanje vatre u peći, a ljeti bi ga domaćice u kantama spuštale i u bunar, pa bi ga jeli ohlađenog na temperaturu bunarske vode. Naziv mu potječe od tzv. pretepa (pritepa), smjesi vrhnja i brašna koji se dodajte kuhanom grahu. Poslužuje se nasjeckanim lukom i mljevenom paprikom, a dodatno se može zakiseliti octom.
U Zagrebu su pečeni kesteni pravi jesenski užitak. Osim što se kesteni peku ili kuhaju, koriste se i kao nadjev za guske, purice, srneći but i druge delicije. U isto vrijeme nema slastičarnice koja neće nuditi kesten slastice. Prva među njima je svakako kesten pire u kojem od sada možete uživati i u toplini svog doma.
Podrijetlom iz Dalmatinske zagore i grada Imotskog, ovaj kolač ujedinjuje tipične sastojke ovog područja i filigransku pripremu i dekoraciju. Tijesto s mirisom cimeta, muškatnog oraščića i prošeka isprepliće se s bogatim nadjevom od badema, maraskina i agruma. Torta ukrašena prugama tijesta i blanširanim bademima, zasugurno će privući poglede. A okus … svakako je za nju potrebno pronaći posebno mjesto u izboru vrhunskih slastica.
Iako ima zajedničke gastronomske korijene s venecijanskom pastissadom, danas je pašticada gastronomska baština Dalmacije i Hrvatske. Junetina u bogatom umaku od povrća, sušenog voća i vina uz njoke sastavni je dio svečanog dalmatinskog stola oko kojeg će se uvijek voditi razgovor čija je pašticada najbolja i ona prava. 🙂
Recept za pašticadu dobila sam ljubaznošću Damire S.
“Imaš li dobar recept za pašticadu”, pita me voditeljica Kuhaone. Obraća se meni, Dalmatinki, s podužim stažom u kuhinji – i dalje razmišljam – očito s mnogo povjerenja u moja kuharska i gastronomska saznanja. Pristajem i prije nego započnem priču o receptu pašticade kakvu ja volim moram ponoviti neka od brojnih saznanja vezana za ovaj simbol dalmatinske kuhinje.